Hidrokutura kao inertni medij

Hidrokultura je metoda uzgoja biljaka u otopini nutritivnih minerala bez zemlje. Biljke se mogu uzgajati s korjenjem uronjenim u otopinu mineralnih gnojiva ili u inertnom mediju kao što su glinopor, perlit, šljunak ili čak pijesak. Većina orhideja u prirodnom staništu raste bez supstrata primajući vlagu iz atmosfere i kiše koja donosi hranjive minerale iz okoline. To pojedine vrste orhideja čini pogodnima za uzgoj u hidrokulturi.

Inertni mediji za uzgoj

Od inertnih medija koriste se glinopor, kamena vuna, perlit i vermikulit. Mogu se koristiti i ugljen namijenjen za takav uzgoj, kokosova vlakna. Glinopor je kod nas na tržišu najdostupniji i stoga najviše korišten medij. Odlikuje ga velika poroznost tako da korjenju osigurava dovoljno vlage, koja se kapilarno diže do korjenja, te dovoljnu cirkulaciju zraka. U ponudi dolazi u različitim veličinama kuglica na što treba obratiti pozornost kod kupovine. Za orhideje koje zahtijevaju supstrate krupnije granulacije treba odabrati i krupniji glinopor. Poželjno je da glinopor nije pravilnog oblika. Kamenu vunu odlikuje velika moć apsorpcije tekućine. Perlit i vermikulit su prirodni minerali koji su pjenaste građe te također omogućuju vlaženje korjenja uz istovremeno osiguravanje zračnosti.

Kako pripremiti glinopor prije sadnje?

Kuglice dobro operite od prašine te zalijte kipućom vodom i ostavite stajati barem 24 h pokriveno folijom kako bi se glinopor dobro napio vode. U tu vodu kada se dobro ohladi možete dodati i tekući hormon za zakorjenjavanje. Glinopor kulgice prije namakanja možete i sterilizirati u pećnici na temperaturi od oko 150°C otprilike pola sata. Sterilizacija i prokuhavanje vode isto nisu nužni jer se plijesan neće razvijati u glinoporu no s vremenom se mogu pojaviti zelene alge. Alge ne smetaju biljkama u hidrokulturi no nije ih lijepo vidjeti, a ujedno i troše gnojivo iz otopine hidrokulture.

Presađivanje biljke u glinopor

Biljka se prije sađenja u glinopor mora dobro očistiti od starog supstrata te se mora odstraniti suho i trulo korijenje. Korjenje dobro isperite pod mlakom vodom dok se ne isperu svi ostaci supstrata. Kod orezivanja korijena, koristite dezinficirani pribor. Svakako koristite rukavice te, ako presađujete više biljaka, mijenjajte rukavice za svaku biljku i dezinficirajte pribor. Na taj način se smanjuje mogućnost prijenosa virusnih bolesti na biljke. Dno tegle u koju se orhideja sadi mora biti dobro propusno za vodu. Originalne tegle za hidrokulturu nemaju rupe na dnu nego sa strane u visini 3-5 cm od dna tegle koje služe za dotok vlage i zraka. Glinopor se u takve tegle stavi do razine otprilike 20% visine tegle i potom se na njega polaže korjenje biljke i zatrpava se glinoporom. Potrebno je često protresanje tegle kako bi se kuglice dobro rasporedile između korijenja. Potom se tegla stavlja u ukrasnu teglu namijenjenu za hidrokulkturu sa vodomjerom koji pokazuje razinu vode u vanjskoj tegli i kada je potrebno zaliti biljku. U prvom mjesecu biljka se ne prihranjuje nego se zalije vodom bez gnojiva. Ukoliko vam nisu dostupne originalne tegle za hidrokulturu, jednako dobar je uzgoj i u običnim teglama koje prilagodimo na slijedeći način. Na dnu tegle se izbuši veći broj dodatnih rupa tako da se voda ne može zadržavati na dnu. Napravite test: ako tekuća voda odmah otiče iz tegle, tegla je primjerena za uzgoj orhideja. Stavite sloj glinopora debljine cca 2-3 cm u posudu i obilježite na vanjskoj strani cvjetne posude do kuda doseže sloj glinopora u posudi. Na glinopor stavite biljku i zatrpajte ju glinopor kuglicama. Cvjetnu posudu s orhidejom stavite u posudu u koji nalijte destiliranu vodu ili kišnicu i to najviše do oznake na vanjskoj strani cvjetne posude tj. do tamo do kuda ste stavili samo glinopor.

Čišćenje glinopor kuglica u hidrokulturi

Najmanje jednom mjesečno potrebno je pod tekućom vodom dobro oprati glinopor kako bi se isprale nakupljene suvišne mineralne soli. Njih ćete prepoznati kao bijele naslage na površnom sloju glinopora, ponekad čak izgledaju kao inje. S vremenom se u podlošku u kojem stoje cvjetne posude s orhidejom mogu pojaviti zelene alge te ih je potrebno dobro oprati i isprati cvjetne posude s biljkom pod mlazom vode.

Dohranjivanje orhideja u hidrokulturi

Prvih mjesec dana od stavljanja orhideje u hidrokulturu dovoljno je da biljka stoji u čistoj vodi, a nakon toga počnite dodavati vodu sa razrijeđenim umjetnim gnojivom za orhideje jačine 1/8 od preporučene jačine tokom zime i 1/4 preporučene jačine tokom ljeta.

Koje orhideje se mogu uzgajati u hidrokulturi?

U hidrokulturi dobro uspijevaju: Phalenopsis, Paphiopedilum, Pragmipedium, Masdevallia, Cattleya, Cymbidium, Oncidium, Dendrobium, Epidendrum, Miltoniopsis, Pleurothallid i Zygopetalum. Za ovakav način uzgoja nisu pogodne orhideje koje zahtijevaju tijekom zime suhe i hladne uvjete kao npr. Dendrobium nobile.

Prednosti uzgoja u hidrokulturi?

Uzgoj je jednostavniji, nema nagađanja kada je potrebno biljku zaliti ili prihranjivati. Konstantan je dotok vlage i zraka istovremeno te ne dolazi do raspadanja supstrata. Supstrat se može nakon upotrebe ponovno koristiti. Biljka ima konstantnu opskrbu hranjivim mineralima. Kod ispravnog uzgoja u hidrokulturi rizik truljenja korjenja je značajno smanjen. Manji je rizik od bolesti.

Mane i problemi kod uzgoja u hidrokulturi?

U posudama u kojima biljke stoje te u prozirnim loncima na stijenkama se mogu pojaviti zelene alge. To je više estetski problem jer ne smetaju rastu i razvoju orhideje jedino što i one troše hranjiva iz otopine. Vremenom dolazi do taloženja mineralnih soli tako da se u supstratu može povećavati koncentracija gnojiva na što su orhideje osjetljive te je zbog toga važno redovito ispiranje tekućom vodom. Kod presađivanja ponekad je teško ukotviti biljku jer se glinopor ne može utisnuti oko korjenja kao običan medij za uzgoj te biljka može ispasti. Ako se koriste insekticidi te sistemski insekticidi, akaricidi ili fungicidi s vremenom dolazi do nakupljanja.
Hvala Cattleyi na savjetu o uzgoju orhideja u hidrokulturi.

o hidrokulturama na
orhideje.net forumu