Proljeće je vrijeme idealno za izmjenu supstrata i presađivanje u veću cvijetnu posudu. Početak vegetacije koji počinje sredinom veljače ja najbolji period iako možete presađivati i tokom godine.
Većinu mladih biljaka bujna rasta treba presaditi jednom godišnje, neke i češće. Starije biljke, koje su prestale bujno rasti, dovoljno je presaditi svake druge ili treće godine. Slonovo uho ne voli presađivanje dok kaktuse i sekulente nije potrebno presaditi svake godine. Biljke koje upravo cvatu ne treba presađivati. Višegodišnje biljke koje su dosegle visinu od metar ili dva kao što su agrumi, palme dovoljno je presaditi svakih nekoliko godina. U međuvremenu svake godine samo izmijenite površinski dio zemlje u posudi, pazeći da ne ozlijedite korijenje.
Prije sadnje biljku očistite od suhog lišća i trulog i oštećenog korijenja. Korijenje u premalim cvjetnim posudama oblikuje krugove oko korijenove bale tako da nekada ne možete ni vidjeti korijenovu balu. Što je korijenje prepletenije apsorpcija hranjivih elemenata iz zemlje je manja. Biljke čiji oblik treba održavati rezidbom, možete podrezati prije presađivanja. Jednom rukom držite cvjetnu posudu a drugom obuhvatite gornji dio zemlje tako da vam se biljka nalazi između prstiju. Okrenite posudu i lagano ju protresite kako bi Vam biljka ispala u ruku zajedno sa korijenovom balom. Ukoliko imate problema sa vađenjem biljke iz glinene posude možete ju razbiti čekičem te krhotine iskoristiti kao drenažni sloj u novoj posudi. Ukoliko je potrebno, plastične posude možete rezati jačim škarama ili ostalim alatom. Velike posude stavite pod bočno i mehanički pokušajte odvojiti korijenje od stijenke cvjetne posude.
Na dno cvjetne posude stavite drenažni sloj debljine 3-10 centimetara, ovisno o veličini lonca. Za drenažu možete koristiti glinene gulice, glinopor, sitni šljunak, komade razbijenih glinenih posuda. Na ovaj sloj dolazi sloj zemlje na koji se stavlja biljka u sredini cvjetnog lonca. Pri tom treba paziti kako biljka treba biti posađena na istu onu dubinu na kojoj je bila i prije posađena tj tako da je vrh korijenove bal pokriven otprilike jedan do dva cm. Posudu nakon toga ispunimo zemljom, tako da nivo zemlje bude 3 cm niži od ruba cvjetne posude. Utisnite zemlju prstima i dobro zalijete. Dok se ne oporavi, držite biljku nekoliko dana u umjerenim uvjetim ai izvan dosega sunčevih zraka. Presađena biljka u novom će supstratu pronaći dovoljno hranjiva za prva dva mjeseca rasta. Nakon toga biljku je potrebno prihranjivati za to predviđenim hranjivima.
Kada su posude prevelike za presađivanje (najmanje 45 cm promjera) zadovoljite se sa mijenjanjem gornjeg dijela zemlje. Uklonite zemlju s površine cvjetne posude tako da ne oštetite korijenje i zamijenite ju novom. Mijenjanje gornjeg dijela zemlje možete obaviti bilo kada tokom godine. Amarilise ne morate presađivati već im možete mijenjati površinski sloj supstrata.
Biljke sadimo u cvjetne posude, lonce, limenke, žardinjere, čaše, akvarije, koru drveta, mahovinu, viseće i glinene cvjetne posude, plastične i keramičke cvjetne posude, drvene i lakirane, stavljamo ih u ukrasne posude. Neke posude imaju drenažne rupe i to su posude za uzgajanje dok su one koje su potpuno nepropusne uglavno ukrasne posude te čuvaju namještaj od istjecanja vode. No prilikom izbora ne treba se samo navoditi estetskim izgledom posude, postoje tu i neka pravila:
Prilikom presađivanja mnogi griješe kada biljku sade u mnogo veći lonac no što je onaj u kojem su bile do tada posađene. Nemojte presaditi biljku u preveliki lonac jer će biljka početi trošiti energiju na razvoj korijena na štetu nadzemnog dijela. Za presađivanje uzmite cvjetni lonac koji je dva do 3 cm širi od prošlog. To vrijedi za većinu biljaka osim izuzetaka za biljke brzog rasta i biljke sporog rasta. Za odrasle biljke je dovoljno primijeniti kompost na površini. Biljke brzog rasta i velike biljke trebaju nešto veći cvjetni lonac (barem četiri do pet cm). Biljke sporog rasta, odnosno one koje su dosegnule punu veličinu sade se u isti lonac u kojem su i do tada bile posađene, uz obaveznu izmjenu supstrata.
Možete posaditi i nekoliko biljaka u istu cvjetnu posudu no vodite brigu o potrebama za svjetlom, temperaturom i zalijevanjem biljaka koje zajedno sadite. Pazite i da su biljke iste snage da se nebi desilo da jača biljka uguši slabiju.
Glineni lonci su estetski dojmljivi i prozračni tako da dobro pomažu pri kontroli zalijevanja. Ukoliko koristite glinene cvjetne posude dobo ih očistite prije nove upotrebe. Možete ih očistiti tako da ju potopite u 15% koromnoj otopini 24 sata te dobro nakon toga očetkate posudu tvrdom četkom i operete detergentom.
Ukrasne posude sakupljaju višak vode od zalijevanja te ih treba redovito prazniti. Stalna prisutnost vode u cvjenoj posudi dovodi do gušenja korijena, povećane opasnosti od napadaja gljivica i truljenja. Ukrasne posude podložne su novim kolekcijama koje izlaze svake godine no morate paziti da one ostanu diskretne u odosu na biljku.
Plastične cvjetne posude su najpovoljnijih cijena i možemo ih nači u prodajnim centrima u različitim oblicima i veličinama. Postoje i kopije glinenih posuda. Obavezno ih koristite za biljke velikih dimenzija zbog njihove male težine.
Postoje propusne i nepropusne viseće cvjetne posude. Propusne su napravljene od kokosovih vlakana, manovine koji ograničavaju zadržavanje vode te biljke u takvim košarama morate češće zalijevati. Nepropusne košare su napravljene od plastike a s cvjetnom posudom je pričvršćen tanjurić. Neke biljke se uzgajaju u visećim cvjetnim posudama kao: asparaagus, begonia, bršljen, phalaenopsis, scindapsus, jelenski rogovi, sobni puzavac, tropski vrčevac.