Ruža (Rosa)

Sve o ružama, ukrasnim trajnicama, ukrasnom drveću koje je idealno za uređenje svakog interijera i eksterijera. Uredite vašu nekretninu ovim balkonskim i vrtnim trajnim cvijećem. Ružu nazivaju kraljicom cvijeća. Došla nam je iz Kine i po njoj je cijela porodica biljaka dobila naziv Rosaceae. Pošto je kraljica cvijeća ne čudi što su je mnogi moćnici još u srednjem vijeku odabirali za obilježje svoga roda na njihovim grbovima. Ružu možete naći i u literaturi i likovnoj umjetnosti kao čestu temu. Prije se više vodila briga kako bi se postigao zadivljujući izgled, ali zanemaren je miris. No danas se vrste koje mirišu i otporne su na bolesti ponovno uzgajaju. Postoji preko 25000 vrsta ruža različitih boja, mirisa i oblika. Ruža u kitici, suvremena, patuljasta, divlja, starinska, grmolika, penjačica, stablašica.

Ovo svestrano trajno ukrasno drvo, grm, stablo je savršeno za upotpunjavanje vašeg balkonskog ili vrtnog uređenog okoliša. Ruža voli sunčana i prozračna mjesta, a rastu na različitim vrstama tla, iako im najviše odgovara glinasto tlo. Postoje vrste kojima odgovara rast u sjeni. Kada je o zalijevanju riječ, ruže je potrebno zalijevati većim količinama vode koja će doprijeti u dubinu i na taj način postati dostupna korijenju u dubljim slojevima.

Podjela i vrste Ruža

Vrlo često se može čuti za:

Čajevke ruže krupnog cvata koje cvatu cijelo ljeto izazvale su svojevremeno senzaciju među europskim uzgajateljima. Vjerojatno vam i kod susjeda ima pokoja ruža čajevka.
Ruže koje cvatu u kiticama ili floribunda su nastale križanjem između ruža krupnog cvata i višecvijetne ruže. Cvatu tokom cijelog ljeta.
Suvremene ruže potječu od stalnocvjetajućih ruža koje su zatim hibridizirane. Prve suvremene ruže datiraju iz 1867. godine.
Patuljaste ruže su sve koje su niže od pola metra.
Divlje ruže rastu isključivo u prirodi snažnog rasta i cvatu jednom godišnje.
Starinske ruže cvjetaju jednom ili dva puta u sezoni i vrlo su mirisne.
Grmolike ruže cvatu cijelo ljeto u velikim grmovima a mogu se koristiti i kao pokrivačice tla.
Ruže Penjačice koje se često koriste za žive zidove i pregrade.
Ruže Stablašice duboki korjen, visoki rast.

Sadnja ruža

Idealno vrijeme za sadnju ruža je studeni no možete ih saditi i u rano proljeće do travnja. Noćni mrazevi ne mogu oštetiti ružu no morate paziti da se korijen nikada ne smrzne. To znači da ih posebice prve godine zaštitite plastičnim vrećama i slamom. Za sadnju ruža si morate uzeti dovoljno vremena jer je potrebno iskopati jamu dimenzija barem 40x40x40 cm. Ruže sadimo u pojedinačne jame, pazeći da mjesto cijepljenja bude oko tri prsta ispod površine tla. Korijenje mora slobodno visjeti a ne savijati se uz stjenke jame u koju se ruža sadi. Pazite da je mjesto cijepljenja ispod razine tla jer će tako cijepljeno mjesto biti zaštićeno od hladnoće tokom prve zime kada je mlada ruža najosjetljivija. Ukoliko sadite ruže stablašice, u jamu najprije postavite jedan štap jer bi njegovim naknadnim postavljanjem mogli oštetiti korijen. Nikada ne zalijevajte jamu prije sadnje već zalijte sadnicu kada je zasađena. Preporuča se namakati ruže prije sadnje u vodi a nakon toga odrežite trule i tanke grane te one dijelove koje pokazuju znakove bolesti.

Gnojidba ruža

Nekad se za gnojidbu ruža koristio samo stajski gnoj. On se stavljao uglavnom u podnožje grma u jesen kako bi pritom i štitio korijenje od mraza. Kako se raspadao tako su snijeg i kiša ispirali hranjive tvari u tlo do korijenja. Ruže možete gnojiti stajskim gnojivom ali pazite da koristite samo suho gnojivo jer svježe sadrži puno amonijaka koji može izazvati palež listova. Posljednje dohranjivanje se mora izvršiti krajem lipnja a prvo možete napraviti u studenom. Danas u trgovinama možete nabaviti mineralna gnojiva s malim postotkom dušika ali visokim postotkom fosfora i kalija koji potiču bogati cvat. Mineralna gnojiva dodajte dva puta godišnje u ožujku i u lipnju. Prilikom gnojidbe gredicu obvezno plitko okopajte ni razgrnite zemlju koju ste prije zime nagrnuli napodnožje ruža. Dodajte kompost ili dozreli stajski gnoj, te kompleksno mineralno gnojivo bez klora koji šteti ružama sastava 7:14:21 ili 5:20:30.

Orezivanje ruža

Kako, kada i koliko orezati ružu je najčešća tema diskusija no obrezivanje ovisi u prvom redu o njezinu ružinom uzgojnom obliku. Ruže obrezujemo čim se temperature zraka ustabile, dakle od ožujka, a u nekim krajevima već i u veljači. Najpovoljniji je trenutak za to kada krenu prvi izboji, kako bismo bili sigurni da nećemo odrezati izboje za koje smo mislili da su smrzli. Nakon rezidbe slijedi obvezna obrada tla oko ruža, te njihova prihrana organskim i mineralnim gnojivima. Orezivanje ruža se može suziti na tri najčešće korištena načina:

Orezivanje suvremenih ruža - Može se koristiti za velikocvjetne ruže, čajevke, floribunde, ruže patio i minijaturne ruže. Najprije odstranite sve odumrle grane što bliže zemlji. Odstranite sve stabljike koje rastu prema sredini grma kako bi osigurali više zraka. Prikratite sve pretanke izdanke do zemlje jer oni nikada neće dobro cvasti. Odstranite sve stare i debele stabljike i odumrle čvorove te koristite velike škare s dugim ručkama ukoliko je potrebno. Prikrate preostale zdrave izdanke na visinu od oko 20-30 cm, budući da cvjetove formiraju na mladim izdancima.

Orezivanje grmolikih ruža - Može se koristiti za engleske, starinske, divlje i parkovne ruže. Najprije odstranite sve odumrle grane, tanke zamršene izboje, tanke vretenaste izboje te ostavite tri do sedam stabljika. Odrežite postrane izboje tako da svaki na sebi ima po dva spavajuća pupa. Prikratite izboje na 40 do 60 cm visine odnosno prikratite ih na jednu trećinu.

Orezivanje ruža penjačica - Ove ruže se obrezuju suzdržano i to tako da ostavite okomite izboje koliko je god moguće netaknute a izboje sa strane skratite na tri spavajuća pupa. Njegujte svake godine brzorastuće izboje koji niknu jer stari glavni izboji kada odrvene proizvode manje cvjetova. Ukoliko predugo čekate sa odstranjivanjem starih grada one će odrvenjeti i neće moči više proizvoditi nove izboje. Zapamtite da najljepše cvatu izboji stari 2 godine.

Štetnici, nametnici i bolesti ruža

Ružina lisna uš (MACROSIPHUM ROSAE)

Ovi nametnici izravno oslabljuju ružu hraneći se sočnim mladim dijelovima na vrhu ružine stabljike. Uši nadalje izlučuju i mednu rosu na koju se naseljuju gljive čađavice ali uglavnom ukazuju na to da je nešto pogrešno. Ili je ruža na propuhu ili na vlažnom mjestu. Najbolje je odmah skinuti uši sa mladih izboja i pupoljaka jakim mlazom vode i to prskajući odozdo prema gore. Osim insekticidima, lisnih se uši možete riješiti koristeći biljne pripravke kao što su kopriva (1 kg svježe koprive sa 200-300 g suhe ostavimo u 10 l vode da odstoji 24 sata te tekućinom pošpricajte vaše ruže svaka 3 do pet dana).

Crveni pauk

Ružin savijač (ARCHIPS ROSANA)

Ovaj nametnik uzrokuje kovrčanje listova ruže, koji zatim žute i otpadaju. Uzrok su malene ličinke nalik gusjenicama koje odrasli kukac odlaže u pupoljke i mlade listove. Gusjenice javljaju rano u proljeće, iz jaja koja su prezimila oštećujući pupove i tek razvijeno lišće. Suzbijati ga treba u samom početku pojave gusjenice. Kada se zaraza primijeti, oboljele dijelove potrebno je odrezati te obvezno spaliti. Jedino ćemo na taj način spriječiti daljnje širenje zaraze. Ptice se obilno hrane tim gusjenicama i utječu na smanjenje zaraze. Napadnutu biljku potrebno je poprskati zaštitnim sredstvom.

Pepelnica (SPHAEROTHECA PANNOSA)

Ovo je najraširenija bolest ruža koja se javlja od sredine ljeta a posljedica je gljivice Shaerotheca pannosa var. Rosae koja se razvoja za toplog i vlažnog vremena. Na cvjetnim pupovima, listovima i izbojima javljaju se bjelkaste pepeljaste nakupine od kojih dolazi do kržljanja i deformacije listova. Vršci listova, pupovi i mladi izboji izgledaju kao da su posuti brašnom, a listovi se i kovrčaju. Razvoju ove bolesti pogoduju vlažno vrijeme, nagle promjene temperature, nedostatak svjetla, pa čak i pretjerana upotreba gnojiva. Gljivica ne ulazi u ružu ali se njene spore raznose vjetrom. Kod pojave pepelnice zaražene je biljne dijelove potrebno uništiti spaljivanjem, a biljku poprskati zaštitnim sredstvom (fungicidom). Protiv pepelnice pomaže i prskanje lišća mlijekom jer će listovi postati sjajni i manje osjetljivi na pepelnicu. Pepelnica ruže koja je naročito opasna u intezivnom uzgoju a suzbiti ćemo je sa STROBY WG ili CHROMOSUL 80 (0,2-0,3%) ili RUBIGAN EC (0,03%) ili FOND 12 E (0,03%).

Hrđa (PHRAGMIDUM SPP)

Ova bolest nanosi fatalne štete na ružama a uzrokovana je gljivicama Phragmidium tuberculatum. Bolest se evidentira na izbojima i lišću ruže primijetite u obliku narančastin oteklina koje postaju smeđe i crne. Kod manje zaraze pomoći će rezanje zaraženih dijelova i njihovo spaljivanje, dok je kod jačeg napada potrebno provesti zaštitno prskanje fungicidom. Hrđu ruže ćete uspješno zaštititi sa fungicidima STAR 80 WP (0,25%) ili FOND 12E (0,025-0,040%) ili POLYRAM DF (0,25%) ili ELECTIS WG (0,2%).

Plamenjača (PSEUDOPERONOSPORA SPARSA)

Plamenjaču mnogi često miješaju s pepelnicom jer ova bolest također izaziva žućenje lišća i promjene na peteljkama i izbojima u vidu tamnih pjega raznih veličina. Uznapredovala bolest uzrokuje opadanje lišća već kod laganog protresanja grana. I dok su kod pepelnice zaraženi biljni dijelovi prekriveni pepeljastim prevlakama koje se daju ukloniti trljanjem, kod plamenjače je lice lišća prekriveno smeđocrvenim mrljama, a naličje sivkastim prevlakama koje se trljanjem ne daju odstraniti. Zaražene biljne dijelove uklonite i spalite, a biljku tretirajte fungicidom. Izbjegavajte zalijevanje po lišću jer će vlaga potpomoći razvoju kako plamenjače, tako i ostalih bolesti ruža. Plamenjača ruže možete suzbiti jednim od fungicida: STAR 80 WP (0,25%) ili POLYRAM DF (0,25%) ili ELECTIS WG (0,2%), a u kasnijim fazama sa RIDOMIL GOLD MZ (0,25%) ili RIDOMIL GOLD PLUS (0,4%).

Zvjezdasta plijesan ili zvjezdasta pjegavost (MARSONNINA ROSE)

Bolest se lako prepozna po tamno smeđim do crnim pjegama nepravilna oblika koje se javljaju na gornjoj strani lista i promjera su od 2-12 mm. Naknadno listovi žute i otpadaju te već u ljeti možete primijetiti karakterističnu sliku ogoljelih grmova ruža. Ruže je potrebno je tretirati već u svibnju, ili ranije čim uočite prve mrlje, i to fungicidima STAR 80 WP (0,25%) ili POLYRAM DF (0,25%) ili ELECTIS WG (0,2) u razmacima od 7-10 dana, Naročito ako je godina vlažna. Gljivice prezimljuje na otpalom lišću ili na granama ruže pa je važno sakupljati otpalo lišća i orezivati zaražene grane te ih spaliti. Možete i zimski tretirati sa CUPRABLAU Z (0,5-0,8%) ili BORDOŠKA JUHA (2-3%).

Više o ukrasnom grmlju, drveću i živicama na orhideje.net forumu