Zanimljivosti o Orhidejama

Je ste li znali?

Nekada u jednom plodu može biti do tri milijuna sjemenki.
Sjemenke orhideja najsitnije su koje poznamo u biljnom svijetu.
Težina sjemenke se kreće od 0,002 do 0,008 mg.
Za razvitak nove biljke orhideje u nekim slučajevima mora proteći i do 13 godina.
svaka je dvanaesta biljka koja raste na Zemlji upravo orhideja.
Neke tropske vrste nisu veće od centimetra, evolucijski su orhideje relativno mlada skupina stara nekoliko milijuna godina.
Također neke europske orhideje se u cijelosti razvijaju ispod površine zemlje dok neke rastu u planinskim predjelima na nadmorskim visinama i do 4000 metara.
Od oko 25000 poznatih vrsta orhideja u svijetu, samo oko 2 % živi u Europi.
Broj poznatih hibrida samoniklih orhideja veći je od broja poznatih vrsta a broj umjetno dobivenih hibrida višestruko premašuje broj svih poznatih porodica u prirodi.
Stručnjaci smatraju da u hrvatskoj postoji 172 različitih vrsti orhideja...

Orhideja kao lijek

Ne zna se točno kada su se orhideje prvi puta počele koristiti za proizvodnju ljekovitih napitaka no u prvom stoljeću p.K. se prvi puta spominju u literaturi. Diescorides je razvio doktrinu (imena Signal) gdje spominje da korijenje orhideja stimulira seksualnu aktivnost jer su bogovi stvorili biljke koje se moraju koristiti u skladu s njihovim izgledom, a korijenje podsjeća na testise. Sve biljke bi se po toj doktrini morale koristiti u skladu sa izglednom pojedinih dijelova biljke. Ova doktrina se vremenom razvijala tako da su orhideje korištene za povećanje plodnosti, liječenje bolesti i rađanje muške djece. Korijenje se prije uporabe drobilo i žvakalo. U sedamnaestom stoljeću je Parkinson, kraljev vrtlar u svom Theatrum botanicum navodi da orhideje potiču seksualnost i pojačavaju želju. Prema pričama su i vještice koristile korijenje orhideja kako bi pripremale ljubavne napitke poznate kao Love charm. Dijelovi orhideja su se koristili i za liječenje bolesti zvane Kraljevo zlo koja je navodno bila izazvana kraljevim dodirom. U mnogim civilizacijama orhideje su bile korištene za liječenje artritisa, glavobolje, temperatura, rana, upala i ostalih bolesti.

Orhideje kao hrana, kozmetika, ljepilo

Supstanca orhideja se upotrebljavala prije kave u Europi i koristila se za pripremu toplih napitaka. Mogla se naći još 1000. i neke na ulicama Istambula pod imenom šalep, salem ili saloop. Azteci su koristili vaniliju prije 1492 i to ne kao zrele mahune već su sušili cvjetove valilije. Postoje druge vrste Vanille koje također proizvode vaniliju no po kvalitieti je najbolja Vanilla planifolia. U literaturi se pojavljuje po prvi puta 1522 godine no u Europu je uvezena oko 1510. godine. Ulja orhideja kao ekstrakti se već dugo vremena koriste u kozmetičkoj industriji za proizvodnje koji hidratantno djeluju na kožu. Na Filipinima i Novoj Guinei se stapke nekih vrsti Dendrobiuma koriste za proizvodnju košara. Stapke se najprije posuše dok ne posvijetle i tada se režu u trake i pletu. Cattleya labiata var. autumnalis sap se može koristiti kao ljepilo za muzičke instrumente.

Povijest Orhideja

Orhideje su u staro doba imale sexualno odnosno afrodizijačko značenje te ih prvi puta spominje Theophrastus (370-285 g. pr. Kr.). Cijela porodica je dobila ime po dva gomoljasta korijena koja oblikom podsjećaju na testise (grčki orchis znači mošnje). U doba velikih zemljopisnih otkrića, trgovci i misionari koji su polazili na istraživačka putovanja po novim kontinentima, donosili su u domovinu primjerke biljaka iz zemalja koje su posjećivali, te su tako u Europu došle i tzv. tropske vrste. Od tada za orhideje počinje doba velikog procvata 1764. godine bilo ih je opisano tridesetak, 1830. godine ih je već poznato gotovo tisuću, a 1880. godine broj opisanih orhideja popeo se na 6000 vrsta. Danas je poznato oko 600 rodova, kojima pripada više od 20000 vrsta i nebrojeno mnogo sorta i križanaca.

Vanilija Orhideje

Vanilija je postala omiljeni začin za slatkiše, alkoholna i bezalkoholna pića i umake. Osim što je to predivna biljka, njeni su plodovi, pored šafrana i kardamoma, jedan od najskupljih začina. Vanilija koju mi poznajem je plod orhideje Vanilla planifolia (V. fragrans) koja potječe iz Meksika, a raste i u Gvatemali, Kostariki i Jamajci. Cvjetovi vanilije, žute i narančaste boje, rastu u skupinama. Svaki se dan, tijekom dva mjeseca cvatnje u godini, otvara jedan cvijet koji živi samo jedan dan. Budući da je to biljka tropskih krajeva, ne može se uzgojiti u područjima umjerene klime. U prirodi cvjetove vanilije mogu oprašivati samo jedna vrsta pčela i kolibri, vrlo male ptice koje svojim dugim kljunom prodiru kroz membranu koja odvaja tučak i prašnik. Upravo zbog toga je do 1836. godine Meksiko imao monopol nad proizvodnjom vanilije. Plod izgleda kao mahuna, a biljka može narasti i do 5 metara visine. Plodovi vanilije rastu iz oplođenog cvijeta u obliku izdužene zelene mahune, dužine do 30 cm i širine 6-8 cm. Nakon otprilike devet mjeseci, prije nego sazriju, beru se ručno i mijenjaju boju u najprije u žutu, a potom u smeđu.

Kolekcionari proizvoda sa orhidejama

Orhideje su bile interesantne stoljećima i već ih nalazimo na mnogo srednjovjekovnih slika. Kasnije se uporaba orhideja kao motiva proširila. Tako je Tiffany and Co proizveo još u 19 stoljeću kolekciju nakita u oblicima orhideja. Osim ljudi koji sakupljaju žive biljke, postoje i sakupljači orhideja kao motiva na različitim potrošačkim proizvodima. Orhideje možete naći na novčanicama, kineskom porculanu ili poštanskim markama predmet su sakupljanja kolekcionara jednako kako i živi primjerci Cattleye, Phalaenopsisa ili ostalih vrsti orhideja. Sakupljači poštanskih maraka s orhidejama na primjer argumentiraju da je taj hobi jednako interesantan kao i uzgoj orhideja. Poštanske marke zauzimaju manje mjesta nego prave orhideje i može se reći da i nemaju rok trajanja za razliku od pravih orhideja. Nadalje njihovi su argumenti da se ovim hobijem možete baviti bez obzira na to gdje se nalazite i putujete li za razliku dnevne brige za žive primjerke kolekcije. Činjenica je da se znanje potrebno za uzgoj pravih orhideja poprilično razlikuje od znanja potrebnog za sakupljanje poštanskih maraka ili kineskog porculana. Popularizacija orhideja stvara različite tipove obožavatelja ovih biljki no dovela je i do toga da se orhideje ne nalaze više samo na finoj keramici ili umjetničkim slikama već ih se može naći i na drugim, manje očekivanim mjestima poput daske u toaletu.

o zanimljivostima orhideja na orhideje.net forumu